1. Izvršni Strateški Pregled: Imperativ Inovacije u Tranzicijskim Ekonomijama

Ekonomska putanja Srednje i Istočne Europe (SIE) stoji na kritičnoj prekretnici sredinom 2020-ih. Nakon što je uspješno prebrodila post-socijalističku tranziciju kroz model uglavnom zasnovan na troškovnoj konkurentnosti i proizvodnoj učinkovitosti, regija se sada suočava s klasičnom “zamkom srednjeg dohotka”. Kako se konvergencija sa standardima plaća Zapadne Europe ubrzava, arbitraža troškova rada koja je povijesno pokretala Strana Izravna Ulaganja (SIU) slabi. Za održavanje prosperiteta i osiguravanje dugoročne ekonomske otpornosti, zemlje SIE su prisiljene prebaciti fokus s uvoza tehnologije na primarno generiranje intelektualnog vlasništva (IV) i inovacija s dodanom vrijednošću. Ova tranzicija zahtijeva ne samo industrijsku politiku, već i sofisticiranu fiskalnu arhitekturu osmišljenu za ispravljanje inherentnih tržišnih nedostataka povezanih s ulaganjem u istraživanje i razvoj (I&R).

Ovaj izvještaj pruža iscrpnu analizu poreznog i inovacijskog poticajnog krajobraza I&R u Hrvatskoj, smještenog u konkurentnom kontekstu njezinih regionalnih vršnjaka: Poljske, Češke, Mađarske i Slovenije. Analiza je usidrena u zakonskim izmjenama donesenim krajem 2024. i na snazi od 2025., koje označavaju značajan pomak u agresivnosti hrvatske fiskalne politike. Ispitujemo međuigru između zakonskih poreznih stopa, administrativne sigurnosti, ekosustava potpora i nadolazećeg utjecaja OECD-ovog Globalnog Minimalnog Poreza (Drugi Stup).

Centralna teza ovog izvještaja postavlja da, iako se Hrvatska nedavno etablirala kao regionalni lider u smislu nominalnih stopa poreznih subvencija temeljenih na ulaznim troškovima – nudeći odbitke do 400% za temeljna istraživanja – njezin dugoročni prosperitet ovisi o premošćivanju jaza između generiranja istraživanja i komercijalne primjene. Za razliku od Poljske, koja nudi robustan režim IP Boxa za zadržavanje komercijalizirane imovine, ili Mađarske, koja se strateški prebacila na povratne porezne olakšice radi zaštite od globalnih pravila o minimalnom porezu, hrvatski trenutni model se uvelike oslanja na smanjenje troškova eksperimentiranja.

Sljedeći odjeljci raščlanjuju ovu dinamiku s detaljnom preciznošću, nudeći kreatorima politika i investitorima putokaz za razumijevanje komparativnih prednosti i strukturnih izazova inherentnih hrvatskom inovacijskom ekosustavu u odnosu na susjedne zemlje.

2. Hrvatska: Novi Agresor u Fiskalnoj Inovacijskoj Politici

Hrvatski pristup inovacijskoj politici povijesno je karakteriziran fragmentacijom i razdobljima zakonodavnog vakuuma. Međutim, izmjene i dopune Zakona o državnoj potpori za projekte istraživanja i razvoja, objavljene u kasnoj 2024. godini (Narodne novine 152/24), signaliziraju odlučan pomak prema modelu podrške visokog intenziteta. Ove promjene nisu samo inkrementalna prilagođavanja, već predstavljaju temeljno restrukturiranje državne vrijednosne ponude poduzećima intenzivnim u I&R.

2.1 Zakonodavni Okvir i Povijesni Kontekst

Za potpuno razumijevanje značaja režima iz 2025. godine, mora se uzeti u obzir povijesna volatilnost koja mu je prethodila. Između 2015. i 2018. godine, hrvatski poduzetnici djelovali su u zakonodavnom vakuumu gdje su relevantni porezni poticaji za I&R efektivno ukinuti nakon isteka poticaja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ovo razdoblje neizvjesnosti prigušilo je ulaganja privatnog sektora i prekinulo kontinuitet potreban za dugoročno planiranje I&R. Ponovno uvođenje poticaja 2018. godine postavilo je temelj, ali izmjene iz 2024. godine agresivno su proširile opseg i izdašnost potpore, s ciljem šokiranja sustava u višu izvedbu.

Novi okvir prvenstveno reguliraju Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). HAMAG-BICRO služi kao čuvar, procjenjujući tehničku vrijednost projekata kako bi se osiguralo da zadovoljavaju Frascati Manual definicije istraživanja: novost, kreativnost, neizvjesnost, sustavna priroda i prenosivost.

2.2 Arhitektura “Super-Odbitka”: Izmjene iz 2025. godine

Srž hrvatske poticajne strukture je poboljšani “super-odbitak”, mehanizam koji omogućava tvrtkama da odbiju višestruki iznos svojih prihvatljivih troškova I&R od svoje oporezive osnovice. To djeluje uz standardno priznavanje tih troškova kao poslovnih rashoda, stvarajući efekt “dvostrukog zaranjanja” koji značajno snižava efektivnu stopu poreza na dobit za inovativne tvrtke.

Izmjene iz 2024. godine donijele su dramatično udvostručenje intenziteta potpore u svim kategorijama istraživanja. Ovo agresivno skaliranje osmišljeno je da pozicionira Hrvatsku kao troškovno učinkovitu jurisdikciju za ranu fazu i visokorizične istraživačke aktivnosti.

2.2.1 Temeljno Istraživanje: Mjerilo od 400%

Najupečatljivija značajka novog zakona je povećanje odbitka za temeljno istraživanje s 200% na 400% prihvatljivih troškova. Temeljno istraživanje, definirano kao eksperimentalni ili teorijski rad poduzet prvenstveno za stjecanje novih znanja bez posebne primjene ili upotrebe na vidiku, notorno je teško za financiranje od strane privatnog sektora zbog neizvjesnih komercijalnih povrata. Nudeći odbitak od 400%, hrvatska država efektivno subvencionira ogroman dio tog rizika. Za tvrtku koja podliježe standardnoj stopi poreza na dobit (CIT) od 18%, ulaganje od 1 milijun eura u temeljna istraživanja donosi smanjenje porezne osnovice od 4 milijuna eura, što rezultira poreznom uštedom od 720.000 eura. To implicira da država financira 72% troškova projekta samo kroz odricanje od poreznog prihoda.

2.2.2 Industrijsko Istraživanje i Eksperimentalni Razvoj

Prepoznajući da ekonomska vrijednost u konačnici proizlazi iz primjene, poticaji za istraživanja niže faze također su pojačani:

  • Industrijsko Istraživanje: Stopa odbitka porasla je sa 150% na 300%. Ova kategorija obuhvaća stjecanje novih znanja za razvoj novih proizvoda ili značajna poboljšanja postojećih.
  • Eksperimentalni Razvoj: Stopa se povećala sa 125% na 250%. Ova faza, koja uključuje izradu prototipova, pilotiranje i testiranje, često je najintenzivnija po kapitalu.
  • Studije Izvedivosti: Odbitak za pripremne studije izvedivosti udvostručen je na 300%, potičući rigoroznu dubinsku analizu prije velikog kapitalnog ulaganja.

Ove stope postavljaju Hrvatsku daleko ispred njezinih regionalnih vršnjaka u smislu zakonske izdašnosti za poticaje temeljene na ulaznim troškovima. Za usporedbu, Slovenija i Češka općenito ograničavaju odbitke na 100% troškova (efektivno 200% ukupnog odbitka uključujući standardni trošak), dok najniža razina Hrvatske (Eksperimentalni Razvoj na 250%) premašuje njihove najviše razine.

2.3 Regionalna i Strukturna Poboljšanja

Dizajn politike odražava svijest o neravnomjernoj ekonomskoj geografiji Hrvatske. Centralizacija ekonomske aktivnosti u Zagrebu dugo je bila strukturna slabost. Kako bi se to suprotstavilo, izmijenjeni Zakon uvodi regionalne bonuse. Za podržane regije – uključujući Jadransku Hrvatsku, Panonsku Hrvatsku i Sjevernu Hrvatsku – intenzitet potpore može se povećati za dodatnih 15%. To sugerira stratešku namjeru reindustrijalizacije zaleđa i obalnih regija, koristeći poticaje I&R kao alat za regionalnu koheziju. Čak i u razvijenijem Gradu Zagrebu, dostupan je bonus od 5%, osiguravajući da glavni grad ostane konkurentan kao središte za sjedišta i primarne istraživačke centre.

Nadalje, izmjene su značajno podigle maksimalne pragove financiranja po projektu, uklanjajući barijeru za velika multinacionalna poduzeća (MNP). Granica za projekte temeljnog istraživanja podignuta je na 55 milijuna eura (s 40 milijuna eura), a za industrijska istraživanja na 35 milijuna eura (s 20 milijuna eura). Ovi pragovi kalibrirani su za smještaj velikih farmaceutskih, automobilskih ili ICT infrastrukturnih projekata koji zahtijevaju masivni početni kapital.

2.4 Administrativna Modernizacija i Sigurnost

Ustrajna kritika poreznih poticaja I&R globalno je administrativno opterećenje i rizik retrospektivnog uskraćivanja tijekom poreznih revizija. Hrvatska zakonodavna nadogradnja izravno se bavi time kroz proceduralna pojednostavljenja:

  • Izvještavanje o Troškovima Osoblja: Izmjene pojednostavljuju dokumentaciju potrebnu za potkrijepljenje troškova osoblja, smanjujući teret usklađenosti za odjele ljudskih resursa i financija.
  • Usklađivanje Podnošenja: Rok za godišnje podnošenje izvještaja I&R produljen je do 31. siječnja tekuće godine. Ovo usklađivanje je ključno jer omogućava tvrtkama da dobiju odobrenje o prihvatljivosti svojih troškova I&R prije podnošenja konačnih poreznih prijava, čime se izbjegavaju pravni i financijski rizici povezani s podnošenjem izmjena ili suočavanjem s kaznama za netočne samoprocjene.
  • Digitalna Definicija: Eksplicitno uključivanje “digitalnih” kategorija u definiciju istraživanja modernizira Zakon, pružajući jasnoću za rastući sektor softvera i IT usluga, koji se često suočava s nejasnoćama u vezi s prihvatljivošću algoritamskog razvoja u odnosu na rutinsko kodiranje.

2.5 Širi Ekosustav Ulaganja i Zapošljavanja

Iako je Zakon o I&R glavni instrument, on funkcionira unutar šireg ekosustava podrške ulaganju. Zakon o poticanju ulaganja nudi smanjenje stope poreza na dobit u rasponu od 50% do 100% do 10 godina, ovisno o veličini kapitalnog ulaganja i otvaranju radnih mjesta. Na primjer, ulaganja koja premašuju 3 milijuna eura i stvaraju značajno zapošljavanje mogu se kvalificirati za potpunu poreznu olakšicu.

Nadopunjujući ovo, vlada je uvela ciljane mjere za rješavanje ograničenja na tržištu rada. Na snazi od 2025., porezni poticaj za povratnike nudi petogodišnje oslobođenje od poreza na dohodak za hrvatske državljane koji se vraćaju iz inozemstva. Ova politika izravno je usmjerena na preokretanje “odljeva mozgova” koji je iscrpio nacionalni bazen talenata, pružajući I&R centrima mehanizam za privlačenje iskusnih viših istraživača i inženjera natrag na hrvatsko tržište rada.

Financijska podrška se također usmjerava kroz kreditne programe HAMAG-BICRO-a, poput “Nacionalni krediti za ulaganja” i “Nacionalni krediti za obrtna sredstva”, koji su otvoreni u listopadu 2025. s alokacijom od 100 milijuna eura. Dodatno, pozivi poput “Inovacija novoosnovanih malih i srednjih poduzeća” pružaju izravne bespovratne potpore (ukupni proračun do ~14,6 milijuna eura) za podršku start-upovima u prioritetnim područjima S3 (Strategije Pametne Specijalizacije).

2.6 Utjecaj na Inovacijsku Učinkovitost

Usklađeni napor za nadogradnju fiskalnog i potpornog okruženja daje mjerljive rezultate. Prema Europskoj Inovacijskoj Ploči (EIS) 2024./2025., Hrvatska je jedan od istaknutih izvođača u regiji. Diplomirala je iz grupe “Nadolazeći Inovator” u grupu “Umjereni Inovator”, bilježeći poboljšanje izvedbe od 19,4 postotnih bodova od 2018. godine. Ova putanja je najstrmija među usporedbenom grupom, sugerirajući da kombinacija EU strukturnih fondova i domaće fiskalne agresivnosti učinkovito katalizira inovacijski sustav.

3. Mjerilo: Poljska – Agresivni Diverzifikator

Poljska predstavlja najstrašnijeg konkurenta u regiji, koristeći “punospektralni” pristup inovacijskim poticajima. Za razliku od hrvatskog modela teškog na odbitke, Poljska je diverzificirala svoj alatnik kako bi uključila robusne poticaje za komercijalizaciju IV i olakšice specifične za proizvodnju, stvarajući ekosustav koji podržava cijeli životni ciklus proizvoda od koncepcije do masovne proizvodnje.

3.1 Olakšica za I&R (Ulga B+R) i Efekt Sinergije

Poljski mehanizam porezne olakšice I&R omogućava odbitak od 200% prihvatljivih troškova (100% kao standardni poslovni trošak plus dodatnih 100% odbitka). Prihvatljivi troškovi su sveobuhvatni, pokrivajući plaće (uključujući doprinose za socijalno osiguranje poslodavca), materijale, korištenje opreme i specijalizirane vanjske usluge.

Međutim, definirajuća značajka poljskog sustava je interoperabilnost poticaja uvedenih pod “Poljskim Dogovorom”. Tvrtkama je sada dopušteno istovremeno koristiti poreznu olakšicu I&R i režim IP Boxa. IP Box oporezuje dohodak izveden iz kvalificiranih prava intelektualnog vlasništva (poput patenata, autorskih prava na softver i industrijskih dizajna) po povlaštenoj stopi od 5%, u usporedbi sa standardnom stopom CIT od 19%.

Ova interakcija stvara snažnu sinergiju: tvrtka može koristiti olakšicu I&R za minimiziranje poreza tijekom faze razvoja visokih troškova, a zatim prijeći na (ili kombinirati s) IP Box kako bi minimizirala poreze na rezultirajuće tokove dobiti. Hrvatskoj trenutačno nedostaje usporediv režim IP Boxa, ostavljajući je ranjivom na dinamiku gdje tvrtke provode I&R u Hrvatskoj (koristeći odbitak od 300-400%) ali prenose rezultirajuće IV u Poljsku ili druge jurisdikcije radi komercijalizacije.

3.2 Ciljani Poticaji za Proizvodnju

Poljska je uvela specifične olakšice koje adresiraju jaz između laboratorija i tvorničkog poda – takozvanu “Dolinu Smrti”.

  • Olakšica za Prototip: Ovaj poticaj omogućuje dodatni odbitak od 30% troškova povezanih s probnom proizvodnjom i lansiranjem novih proizvoda na tržište. On je specifično usmjeren na fazu skaliranja tehnologije s visokim troškovima i visokim rizikom, fazu koja je često isključena iz strogih definicija I&R.
  • Olakšica za Robotizaciju: Za modernizaciju svoje industrijske baze, Poljska nudi 50% dodatnog odbitka za troškove povezane s industrijskom robotikom, softverom za automatizaciju i obukom zaposlenika. To je izravna subvencija za modernizaciju kapitalnih izdataka (CAPEX), različita od čistog I&R.

Ovi instrumenti demonstriraju nijansu politike koja nadilazi apstraktnu potporu istraživanju, snažno se fokusirajući na industrijsku primjenjivost i poboljšanje produktivnosti.

3.3 Ekosustav Bespovratnih Potpora: Razmjer i Opseg

Poljski Nacionalni Centar za Istraživanje i Razvoj (NCBR) djeluje s proračunskom ljestvicom koja nadmašuje njegove regionalne kolege. Na primjer, samo “Švicarsko-Poljski Program Suradnje” alocirao je preko 66 milijuna PLN (15+ milijuna eura) za projekte primijenjenog istraživanja u jednom pozivu 2024. godine. Sama količina nerazvodnjenog financiranja dostupnog kroz NCBR, u kombinaciji s EU kohezijskim fondovima, pruža poljskim tvrtkama “kapitalni snop” koji uključuje bespovratne potpore za rizičan rad u ranoj fazi i porezne poticaje za tekući razvoj. Ova dubina financiranja je kritična konkurentska prednost, posebno za kapitalno intenzivne deep-tech sektore.

4. Mjerilo: Češka Republika – Stabilizirajući Industrijalac

Češka Republika, tradicionalno industrijsko središte regije SIE, predstavlja studiju slučaja napetosti između izdašnih zakonskih poticaja i administrativne provedbe. Iako održava visoki intenzitet I&R u odnosu na BDP, njezin sustav poreznih poticaja pretrpio je narušavanje ugleda zbog pravne neizvjesnosti.

4.1 Volatilnost Provedbe

Češka porezna olakšica za I&R omogućava 100% odbitak prihvatljivih troškova od porezne osnovice. Teoretski atraktivna, praktična primjena narušena je agresivnim poreznim revizijama. Broj tvrtki koje koriste poticaj strmoglavio se s preko 1.300 u 2015. na samo 731 u 2023. Ovaj pad se široko pripisuje strogom i često formalističkom pristupu poreznih vlasti, koje su često osporavale tehničku “novost” inženjerskih projekata, što je dovelo do retrospektivnih poreznih računa i kazni. Ovo okruženje neizvjesnosti efektivno je neutraliziralo vrijednost poticaja, jer su se CFO-ovi koji izbjegavaju rizik odlučili odreći odbitka radije nego riskirati reviziju.

4.2 Reformski Paket iz 2026.: Obnavljanje Povjerenja

Kao odgovor na ovu stagnaciju, češka vlada odobrila je veliki reformski paket krajem 2024. godine. Na snazi od 1. siječnja 2026., stopa olakšice I&R će se povećati na 150% za troškove do 50 milijuna CZK (približno 2 milijuna eura), dok će troškovi iznad ovog praga ostati odbitni na 100%.

Ključno je da reforme imaju za cilj uvođenje administrativnih zaštitnih mjera. Mogućnost korištenja odbitka bit će produljena s tri na pet godina, a nova pravila omogućit će poreznim obveznicima da pruže dodatne dokaze za potkrijepljenje svojih zahtjeva za I&R tijekom revizija, odmičući se od krutog pridržavanja početne projektne dokumentacije. Ovaj pomak predstavlja prešutno priznanje da je fiskalna izdašnost besmislena bez pravne sigurnosti.

4.3 Liderstvo u Izravnom Financiranju

Nadopunjujući poreznu stranu, Agencija za Tehnologiju Češke Republike (TA CR) vidjela je povećanje svog proračuna na 1,72 milijarde eura za 2025., najveće povećanje od 2017. Programi poput SIGMA i TREND pružaju značajnu izravnu podršku primijenjenom istraživanju, posebno u strateškim sektorima poput umjetne inteligencije, poluvodiča i kvantnih tehnologija. Ova centralizacija financiranja visoke tehnologije osigurava da, unatoč poreznim turbulencijama, država ostaje primarni investitor u inovacije.

5. Mjerilo: Mađarska – Strateg Drugog Stupa

Mađarska je usvojila vrlo osebujan pristup, prebacujući svoju poticajnu strukturu kako bi se uskladila s promjenjivim globalnim poreznim krajobrazom, posebno s OECD-ovim pravilima Drugog Stupa koja nameću minimalnu efektivnu poreznu stopu od 15% velikim MNP-ovima.

5.1 Strateški Pomak na Povratne Porezne Olakšice

Suočavajući se sa stvarnošću da njezina niska stopa poreza na dobit od 9% ostavlja malo prostora za tradicionalne odbitke bez pokretanja dopunskih poreza Drugog Stupa, Mađarska je uvela novi porezni režim I&R na snazi od 2024./2025. Tvrtke sada moraju birati između tradicionalnog odbitka porezne osnovice (dvostruki odbitak) i nove Porezne Olakšice I&R.

Nova olakšica izračunava se kao 10% prihvatljivih izravnih troškova I&R. Iako se stopa od 10% čini niskom u usporedbi s hrvatskim odbitkom od 400%, njezina strukturna prednost leži u statusu “Kvalificirane Povratne Porezne Olakšice” (QRTC). Prema OECD pravilima, QRTC-ovi se tretiraju kao prihod (povećavajući nazivnik izračuna ETR) umjesto kao smanjenja poreza (smanjujući brojnik). To čuva efektivnu poreznu stopu tvrtke, štiteći je od dopunskih poreza u drugim jurisdikcijama. Nadalje, ako tvrtka ima nedovoljnu poreznu obvezu za korištenje olakšice, neiskorišteni dio se vraća u gotovini nakon četiri godine.

Ovaj mehanizam je specifično inženjeriran za zadržavanje velikih investitora u automobilskoj i baterijskoj proizvodnji (npr. njemački i azijski OEM-ovi) koji su osjetljivi na globalno porezno usklađivanje. Prioritet daje sigurnosti i novčanom tijeku ispred nominalnih stopa odbitka.

5.2 Podrška Ekosustavu

Mađarska ovo nadopunjuje olakšicom poreza na socijalni doprinos, nudeći 50% smanjenja poreza koji se plaća na plaće za istraživače s doktoratima ili višim akademskim titulama. Dodatno, Nacionalni Ured za Istraživanje, Razvoj i Inovacije (NKFIH) upravlja značajnim proračunom, s 215 milijardi HUF (približno 560 milijuna eura) alociranih za inovacijske potpore u 2024., ciljajući na uzdizanje mađarskih sveučilišta i istraživačkih instituta.

6. Mjerilo: Slovenija – Zelena i Digitalna Niša

Slovenija primjenjuje stabilan, iako manje agresivan, poticajni režim koji se fokusira na dvostruke tranzicije digitalizacije i održivosti.

6.1 Odbitak od 100% i Zeleni Poticaji

Slovenija nudi 100% odbitka za troškove I&R, koji se mogu prenijeti na pet godina. Iako je stopa niža od hrvatskog novog super-odbitka, Slovenija se razlikuje kroz specifične olakšice ulaganja za digitalnu i zelenu tranziciju. Tvrtke mogu odbiti 40% iznosa uloženog u računalstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju, velike podatke i ekološki prihvatljive tehnologije. To proširuje definiciju prihvatljive aktivnosti izvan strogog “I&R” kako bi uključilo usvajanje tehnologije i modernizaciju, čineći poticaj dostupnim širem rasponu uslužnih i industrijskih tvrtki.

6.2 Institucionalna Podrška

Javna agencija SPIRIT Slovenija igra aktivnu ulogu, raspisujući značajne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava (npr. gotovo 52 milijuna eura u 2024. za energetsku učinkovitost i internacionalizaciju). Međutim, Slovenija se suočava sa strukturnim izazovima, uključujući visoke poreze na rad i percipiranu birokratsku rigidnost, koje agencija aktivno radi na ublažavanju kroz usluge “sve na jednom mjestu” za investitore.

7. Komparativna Sinteza i Analiza Utjecaja

7.1 Kvantitativna Matrica Fiskalnih Poticaja (Izgledi za 2025.)

Sljedeća matrica sintetizira primarne fiskalne instrumente I&R u pet zemalja, naglašavajući prepoznatljivo pozicioniranje Hrvatske.

Značajka Hrvatska Poljska Češka Republika Mađarska Slovenija
Standardna Stopa CIT 18% (10% za MSP) 19% (9% za MSP) 21% 9% 22% (privremena stopa)
Stopa Odbitka I&R 400% (Temeljno)
300% (Industrijsko)
250% (Razvoj)		 200% (Standardno)
+ CBR Status		 100% (Trenutno)
150% (od 2026.)		 100% (Opcija Odbitka) 100%
Porezna Olakšica I&R Ne Ne Ne 10% (Opcija Povrata) Ne
Stopa IP Boxa Ne 5% Ne Ne Ne
Povratnost Ne (Samo prijenos) Ne Ne Da (Gotovina nakon 4 god) Ne
Specijalizirane Olakšice Regionalni Bonus (+15%) Robotizacija (50%)
Prototip (30%)		 Inkrementalni Bonus (10%) Smanjenje Socijalnog Poreza Zeleno/Digitalno (40%)

Strateška Analiza Matrice:

  • Nominalna Dominacija: Hrvatski odbitak od 400% za temeljna istraživanja globalni je izuzetak. Signalizira spremnost na odricanje značajnog poreznog prihoda radi privlačenja znanstvene aktivnosti uzvodne faze. To je strategija “gubitka lidera” osmišljena za popunjavanje ekosustava istraživačima.
  • Praznina Komercijalizacije: Očiti jaz u hrvatskom arsenalu je odsutnost IP Boxa. Poljska stopa od 5% stvara uvjerljiv argument za lociranje vlasništva IV u Poljskoj. Hrvatskoj prijeti rizik da postane troškovni centar gdje se I&R provodi (subvencioniran od strane države), ali se imovina IV visoke vrijednosti prenosi u jurisdikcije s boljim poticajima temeljenim na rezultatima.
  • Ranjivost Drugog Stupa: Mađarska je jedina zemlja s potpuno osiguranim mehanizmom Drugog Stupa za budućnost (QRTC). Hrvatski super-odbitci drastično snižavaju efektivnu poreznu stopu. Za MNP-ove s prihodima >750 milijuna eura, ova korist bi mogla biti povučena natrag putem Dopunskih Poreza, efektivno prenoseći subvenciju iz hrvatskog inovacijskog ekosustava u strane riznice.

7.2 Administrativno Opterećenje naspram Sigurnosti

Komparativna analiza otkriva da je zakonska izdašnost često obrnuto korelirana s administrativnom sigurnošću.

  • Češka Republika: Visoka izdašnost (povijesno) ali visoki revizijski rizik doveli su do niske iskorištenosti.
  • Poljska: Visoka složenost (“Poljski Dogovor”) ali ublažena obvezujućim odlukama (WIS).
  • Hrvatska: Izmjene iz 2024. godine specifično ciljaju na administrativno pojednostavljenje, produljenje rokova i pojašnjenje definicija. Ova “korisniku prijateljska” reforma je jednako kritična kao i samo povećanje stope. Ako HAMAG-BICRO može isporučiti predvidive, ne-antagonističke provjere usklađenosti, Hrvatska bi mogla steći značajnu prednost nad Češkom Republikom, gdje je povjerenje narušeno.

7.3 Utjecaj na SIU i Odluke o Lokaciji

Akademska literatura o SIU u tranzicijskim ekonomijama sugerira da, iako su porezni poticaji moćni, rijetko su jedini determinant lokacije. Infrastruktura, dostupnost talenata i pravna stabilnost su najvažniji. Međutim, u regiji gdje su bazeni talenata sve više integrirani i troškovi konvergiraju, marginalni utjecaj odbitka od 400% može biti odlučujući za odabir mjesta specifičnog za I&R.

Novi hrvatski režim vjerojatno će biti posebno privlačan za:

  1. Farmaceutiku & Biotehnologiju: Sektore s visokim intenzitetom temeljnog istraživanja gdje odbitak od 400% pruža masivnu polugu.
  2. ICT & Digitalne Usluge: Koristeći nove “digitalne” definicije i odbitak od 300% za industrijsko istraživanje.
  3. Start-upove & MSP-ove: Stopa CIT od 10% u kombinaciji sa super-odbitcima stvara okruženje gotovo nultog poreza za profitabilna, inovacijama vođena mala poduzeća.

8. Strateške Preporuke: Put do Prosperiteta

Pitanje korisnika je kako poticaji I&R mogu pomoći Hrvatskoj prosperirati. Analiza potvrđuje da Hrvatska ima moćne poticaje; prosperitet stoga ovisi o njihovoj optimizaciji i zatvaranju strateških praznina.

8.1 Premošćivanje “Doline Smrti”

Hrvatska potiče stvaranje znanja (Istraživanje) i njegovu izradu prototipova (Razvoj), ali joj nedostaju specifični instrumenti za fazu industrijalizacije. Kako bi se izjednačila s poljskim olakšicama za “Robotizaciju” i “Prototip”, Hrvatska bi trebala razmotriti proširenje poticaja na CAPEX ulaganja koja utjelovljuju nove tehnologije. To bi osiguralo da se znanost razvijena u hrvatskim laboratorijima proizvodi u hrvatskim tvornicama, hvatajući cijeli lanac vrijednosti.

8.2 Zatvaranje Komercijalnog Kruga (IP Box)

Kako bi se spriječio “odljev IV”, Hrvatska bi trebala uvesti režim IP Boxa. Čak i umjerena stopa (npr. 10%) pružila bi poticaj tvrtkama da domiciliraju svoje patente i autorska prava na softver u Hrvatskoj. Bez toga, država efektivno subvencionira troškove I&R stranim subjektima koji zatim repatriraju dobit. IP Box bi usidrio poreznu osnovicu i generirao dugoročne tokove prihoda od autorskih naknada.

8.3 Optimizacija za Drugi Stup

Da bi Hrvatska ostala privlačna najvećim globalnim investitorima (koji podliježu minimalnom porezu od 15%), mora razvijati svoj dizajn poticaja. Trenutni super-odbitak je ranjiv na povlačenje. Hrvatska bi trebala istražiti uvođenje opcije “Kvalificirane Povratne Porezne Olakšice” slične mađarskom modelu, možda ograničene na velike MNP-ove. To bi osiguralo da poticaj ostane učinkovit za tvrtke poput Rimca, Plive ili Ericssona Nikole Tesle, bez obzira na globalne porezne reforme.

8.4 Korištenje Poticaja za “Povratnike”

Petogodišnja porezna olakšica za povratnike je snažan alat. Kako bi se maksimizirao njezin utjecaj, trebala bi se agresivno marketinški promovirati u dijaspornim središtima (Njemačka, Irska, Austrija) u kombinaciji s poticajima I&R. Promicanje Hrvatske ne samo kao “životne” destinacije već i kao high-tech karijernog središta s povlaštenim poreznim tretmanom i za tvrtku (odbitak I&R) i za pojedinca (olakšica poreza na dohodak) stvara holističku vrijednosnu ponudu.

8.5 Stabilnost kao Strategija

Konačno, češko iskustvo služi kao upozoravajuća priča. Česta oscilacija između izdašnosti i agresivne revizije uništava vrijednost. Hrvatska se mora obvezati na održavanje stabilnosti Zakona iz 2025. na minimum 5-7 godina, pružajući predvidljivost potrebnu za višegodišnje investicijske cikluse I&R.

Zaključno, Hrvatska se opremila jednim od najmoćnijih fiskalnih motora za inovacije u Europi. Super-odbitak od 400% je odvažna, agresivna izjava namjere. Ako se upari s učinkovitom administracijom i komplementarnim politikama komercijalizacije, ima potencijal da pogura naciju kroz zamku srednjeg dohotka i u redove europskih lidera inovacija.

Lista Skraćenica

  • CAPEX: Kapitalni Izdaci (Capital Expenditure)
  • CBR: Centar za Istraživanje i Razvoj (Poljska)
  • CEE/SIE: Srednja i Istočna Europa
  • CIT: Porez na Dobit (Corporate Income Tax)
  • EIS: Europska Inovacijska Ploča (European Innovation Scoreboard)
  • ETR: Efektivna Porezna Stopa (Effective Tax Rate)
  • FDI/SIU: Strana Izravna Ulaganja (Foreign Direct Investment)
  • HAMAG-BICRO: Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije
  • IP/IV: Intelektualno Vlasništvo (Intellectual Property)
  • MNE/MNP: Multinacionalno Poduzeće (Multinational Enterprise)
  • NCBR: Nacionalni Centar za Istraživanje i Razvoj (Poljska)
  • NKFIH: Nacionalni Ured za Istraživanje, Razvoj i Inovacije (Mađarska)
  • OECD: Organizacija za Ekonomsku Suradnju i Razvoj
  • QRTC: Kvalificirana Povratna Porezna Olakšica (Qualified Refundable Tax Credit)
  • R&D/I&R: Istraživanje i Razvoj (Research and Development)
  • SME/MSP: Malo i Srednje Poduzeće (Small and Medium-sized Enterprise)
  • TA CR: Agencija za Tehnologiju Češke Republike

Navedena Literatura

  1. Croatia: Tax incentives for research and development in Croatia – International Tax Review
  2. Amendments to the Act on State Aid for Research and Development …, accessed December 5, 2025, Invest in Croatia
  3. Croatia corporate tax – guide for international expansion – Wise
  4. Amendments to tax laws as of January 1, 2025 – KPMG Croatia
  5. News for investors | Invest in Croatia
  6. European innovation scoreboard, accessed December 5, 2025, European Commission
  7. Widening countries show innovation gain, but gap with other EU states remains | Science Business
  8. Polish Investment Incentives – KPMG agentic corporate services
  9. Tax reliefs in Poland for research, development and innovation. – Gov.pl
  10. Tax relief for innovation in the Polish Deal | Blog – KR Group
  11. Poland’s Top Tax Incentives for Investors | Dudkowiak & Putyra
  12. Summary of CALL 2024 – The National Centre for Research and Development – Gov.pl
  13. SPPW CALL 2024/RESEARCH and INNOVATION PROGRAMME, APPLIED RESEARCH/THE SWISS-POLISH COOPERATION PROGRAMME – The National Centre for Research and Development – Gov.pl website
  14. Taxation | Embassy of the Czech Republic in London
  15. Tax deduction for research and development: New rules, greater savings – Bdo.cz
  16. Government tax relief for R&D expenditure (GTARD) | Statistics, accessed December 5, 2025, Czech Statistical Office
  17. Czech Parliament Approves Boost to R&D Tax Incentives – CEBRE
  18. Czech Republic: Proposed changes to R&D allowances – KPMG International
  19. Tax Agenda Czechia | EY
  20. Czechia announces R&D budget boost to €1.7B – Science|Business
  21. Research and development tax incentives in Hungary for businesses | News Flash – Accace
  22. Hungary enacts local legislation on BEPS 2.0 Pillar Two | EY – Global
  23. Hungary’s draft legislation on BEPS 2.0 Pillar Two introduced to Parliament | EY – Global
  24. Steps to Maximize Hungary’s Development Tax Incentives for Major Investments
  25. R&D tax credit details – Hungary | INNOTAX Portal – OECD
  26. 215 Billion Forints Allocated for Research and Innovation in Hungary – Hungarian Conservative
  27. DOING BUSINESS IN SLOVENIA, accessed December 5, 2025, Crowe
  28. The right incentives for businesses | sloveniabusiness.eu
  29. Slovenia – Expands tax incentives for investments in digital and green transition, UNCTAD
  30. Slovenia – Corporate – Tax credits and incentives, PwC
  31. Public Agency SPIRIT Slovenia launches two calls for proposals – almost €52 million available for companies – Sibiz d.o.o.
  32. 2025 Investment Climate Statements: Slovenia – State Department
  33. The Impact of Foreign Direct Investment on Exports: A Study of Selected Countries in the CESEE Region – MDPI
  34. Tax incentives and investments in the EU – European Parliament